quarta-feira, 22 de outubro de 2008

Timor presiza hametin nia siguransa ho estabilidade hodi reforça pozisaun negosial hasoru Australia kona ba pipeline gás nian


Kompara Timor nia Kazu ho rai seluk

Husi: Olivio de Deus


Hanesan hot-hotu hatene Timor agora dadaun enfrenta hela desafio bot ida, halo nusa atu konvence Austrália ho Woodside Petroleum iha negosiasaun tuir mai (futuru próximu) kona ba ligasaun pipeline (pipa ou kadoras) gás natural husi Tasi-Mane (Greater Sunrise) nian bele dada mai nia território. Governo Timor nian halo hela esforçu makas atu prova liu husi estudo batimétrico no seluk-seluk tan atu bele konvence nia oponente sira katak pipeline mos bele dada mai Timor. Mas tuir hakerek-nain nia haré, atu reforça liu tan Timor nia poder negocial, kondisaun ida nebe que Timor precisa kria mos maka hametin nia siguransa ho estabilidade para nuné bele haluan nia marjen de manobra negocial i transmite mensajen ida klara ba empreza (Perusahaan BBM) sira katak sira bele sente siguru no sei la koloka sira nia investimento iha risku (resiko) se pipeline ne liga mai Timor.

Klaro que afirmasaun sira hanesan ne mos bele provoka hotu reaksaun oi-oin. Balu bele kompreende tamba sá maka siguransa ho estabilidade ne importante ba negosiasaun ida ne, mas iha parte seluk mos bele hamosu hotu interpretasaun ingénua no desligada husi realidade kazu Greater Sunrise nian katak, Timor la precisa siguransa ho estabilidade para dada pipeline ne mai Timor tamba iha rai barak la estável no laiha siguransa liu fali Timor, mesmo hanesan ne la taka dalan ba explorasaun mina rai ho gás nian iha nebá.

Até certo ponto bele iha razaun, tamba ita haré ona iha exemplo barak nebé mesmo rai balun la estável no laiha siguransa mas empresa mina-rai sira ba investe nafatin. Exemplo típico ba kazu ida ne, ita bele haré iha Delta Níger, Nigéria nian nebá que regiaun ida instável teb-tebes, laiha siguransa, laiha estabilidade, halo bebeik rapto (penculikan) ba teknikus sira ou sabotajen ba pipeline. Situasaun ida nebé hanesan mos, ita bele haré iha Iraq no fatin seluk tan. Mesmo nuné la suficiente atu halo tauk empresa mina-rai sira que agora ne hamrok liu tan petroleu do que antes no lori sira ba buka rekursus energetikus tama to zona sira laiha siguransa ou tun tó tasi sira klean liu. Necessidade mundo nian ba mina-rai ho gás no lukro bot nebe empresa sira bele hetan husi negosiu ida ne, halo sira brani liu tan hasoru risku (resiko) bot no disponível atu fó vencimento (gaji) makas ba teknikus sira nebe hakarak ba servisu iha kondisaun extrema sira hanesan ne.

Klaro que haré ba exemplo sira ne, normal quando ita litik de forma ingénua (luguh ou polos), tamba sá maka iha Delta Nigér ou iha Iraq laiha siguransa no estabilidade empresa petrolífera sira hakarak ba investe nafatin iha nebá maibe iha Timor lae fali? Prontu.., nia resposta simples..! Iha Nigéria ou iha Iraq empresa sira laiha alternativa ka eskolha seluk, tenki investe duni iha nebá mesmo que risku ba sira nia investimentu makas, enquanto iha “Timor Sea” nia kazu ou mais especifikamente Greater Sunrise existe alternativa ou eskolha barak. Tamba né, nia lógika maka ne: se la iha alternativa tenki avança nafatin mesmo que risku makas mas se existe alternativa, laiha dúvida que se deit prefere hili ida nebe maka oferece kondisoens diak liu. Eskolha rua nebé que ema kulia liu maka LNG pipeline ne bele liga mai Timor ou mos bele liga ba Darwin.

Husi pontu de vista jurídiku, dala ruma ita precisa lembra fali katak tratado tolu nebe que Timor assina ona ho Austrália kona ba kazu Timor Gap, desde Timor Sea Treaty (TST), Sunrise International Unitization Ageement (SIUA, nebe fo vantajen bot ba Australia) no akordu ida ikus liu CMATS Treaty (Sunrise Agreement) laiha ida maka define tok Timor nia fronteira tasi ho Austrália, alias akordu ida ikus liu adia hela definisaun fronteira né ba tinan lima-nulu mai para empresa sira bele komesa dadaun ona halo explorasaun. Ho problema fronteira sidauk define lolos tuir Direito Internacional ou tuir Konvensaun ONU ba Lei Tasi Nian (UNCLOS, 1982), Timor sidauk bele reklama por direitu katak riku-soin sira iha Tasi-Timor nia laran né ninian mesak tamba pertence ba nia fronteira laran. Ho indefinisaun de fronteira ne, se Timor hakarak halo buat ruma ba riku-soin sira ne, em vez de nia maka decide mesak hanesan iha Nigéria ou iha Iraq, nia tenki decide hamutuk ho nia vizinho jigante i ganansiozo hanesan Austrália.

Processu negosiasaun nian

Kona ba processu de negosiasaun no tomada de decisaun, iha kazu sira seluk hanesan Delta Níger ou Iraq, nia prosesu la komplikadu, tamba halo deit entre governo rai-nain ho empresa petrolífera sira. Empresa sira apresenta sira nia Development Concept ou Development Plan ba governo ne rasik maka maka tetu no decide. Enquanto iha Greater Sunrise nia kazu operador projecto, Woodside Petroleum, apresenta nia Development Concept ou Field Development Plan ba governo rua (Timor ho Austrália) maka atu decide liu husi processu de negosiasaun. Tamba ne, se ita kompara ho kazu sira seluk, iha kazu ida ne Timor nia marjen de manobra ituan ou klot. Além de ida né, Timor mesak hasoru parte rua. Ida maka governu australiano no ida seluk maka empresa Woodside Petroleum nebe húsi Austrália hotu (Perth) apesar de nia defende liu nia interesse komersial mas……..(hatene deit ona).

Dala ruma mos ita bele hanoin katak negosiasaun ho governu husi Partido konservador (John Howard) maka difícil maibe agora né Partido Trabalhista (Kevin Rudd) maka ukun Australia ne sei laiha problema. Mas se ita haré fali ba kotuk, Austrália nia atitude mai Timor desde II Guerra Mundial (Perang Dunia ke dua) to okupasaun Indonésia nian no agora Timor ukun-an, tanto governu konservador ou trabalhista, sira nain rua mesak hanesan deit. Sira defende Austrália nia interesse no laos Timor nian como é obvio (ida né iha rai nebe-nebe deit hanesan). Exmplo diak ida maka, foin dadaun Austrália rekuza tia Timor nia Guest Worker (trabalhadores sazonais) sira atu ba kú aifuan iha Australia, ida né fo hela ona mensajen klara no primeiro sinal ida mai Timor katak nia mos sei la halimar iha kestaun sira seluk. Bele mos mosu hanoin katak Austrália agora né preokupa ituan ho problema ambiental (environment) tanba né nia bele lakohi dada pipeline ba nia rain tamba bele polui ambiente mas hakerek nain fiar katak iha kazu ida né, Austrália sei la troka ambiente ho ekonomia (osan)

Negosiasaun ida nebe sei halao mos lalos negosiasaun ida nebe ema bolu naran “jogo de soma positiva” (positive sum game) maibe negosiasaun ida ne “jogo de soma nula” (zero sum game). Se maka soma positiva karik, iha final Austrália ho Timor ida-idak bele hetan nia parte mesmo barak ka ituan, por exemplo hanesan Sunrise Agreement (CMATS) nebe assina iha Janeiro 2006 que to final Australia ho Timor fahe lukro explorasaun gás nian ba 50-50 (upstream revenue) ou Timor Sea Treaty nebé fahe lukru husi mina-rai no gás Bayu Undan nian 90 por cento ba Timor no 10 ba Australia. Mas negosiasaun atu dada pipeline ne “jogo de soma nula”, nebé to ikus ou pipeline ne dada ba Austrália ou dada mai Timor, laiha hipótese atu fahe ba rua. Normalmente iha jogo de soma nula, kada parte que envolve prontu atu aposta iha meios hot-hotu hodi to nia objektivo mas ida né depende fali ona ba poder no kapacidade ida-idak nian (o poder relativo que cada um possui no sistema internacional, “uma visão mais realista do sistema”). Klaru que iha mos opsaun seluk hanesan Floating LNG Plant iha tasi laran, nebé signifika la precisa constroi pipeline ba qualquer rai ida i konsequentemente tanto Darwin como Timor sei lakon hotu, mas ida ne possibilidade ida remota liu tanba alem de Austrália ho Timor la hakarak, solusaun teknika ida ne, se maka aplika duni foin maka primeira vez iha mundu, ne duni sidauk hatene husi experiensia passada, se nia funsiona diak ka lae. Tanba né diak liu joga pelo seguro.

Hanesan bai-bain iha negosiasaun ida, laos hare deit ba instrumento sira existe hanesan Field Development Plan no Tratados sira que existe kona ba kazu ida ne, maibe para hodi reforça ou hametin liu tan Timor nia posisaun negosial tenki konta hotu ho faktor sira seluk ou konjuntura hot-hotu nebe la iha ligasaun direkta ba projektu maibe nia iha influensia makas iha prosesu de negosiasaun no tomada de desizaun. Faktor sira ne, ida maka hakerek-nain temi bei-beik ona iha leten ou kestaun de siguransa no estabilidade. Hanesan explika ona iha leten, iha rai balun faktor siguransa ho estabilidade ne laiha nia pezu makas, maibe iha ita nia kazu kondisaun ida ne mos konta hotu.

Kona ba pipeline ne, tanto Timor como Darwin, haré ligasaun ne hanesan oportunidade diak ida para dezenvolve sira nia rain, liu-liu iha pontu de vista sócio-ekonomiku. Husi Timor nia parte, ho ligasaun ida ne, Timor hakarak atu industrializa nia zona sul no kria emprego barak ba nia sidadaun sira hodi bele hamenus ituan pressaun de falta de postos de trabalho nebe nia percentajem ás tebes iha Timor, iha parte seluk Darwin mos halo hela kampanya makas hodi hetan LNG plant iha nia rain tamba hotu vantajen sócio-ekonomika nebe projektu né bele lori ba nia rain. Timor tenki kompete ho Darwin, ida nebe maka oferece kondisoens diak liu para bele hetan ligasaun pipeline ba nia territorio.

Iha pontu de vista tekniku, fulan hira liu ba empresa operadora Greater Sunrise nian, Woodside Petroleum, halo deklarasaun (laos desizaun) ida katak pipeline ne, se maka liga ba Darwin iha liu vantajein komersial do que liga mai Timor tamba se liga mai Timor iha zona ida iha tasi laran nebá klean liu nebé sei fo kustu makas liu ba sira do que liga ba Darwin. Governu Australianu, sem surpresa, fó ápoiu tácito ba deklarasaun ida ne ho hateten dehan “kona ba vantajen komersial empresa sira maka hatene liu ida nebé maka diak liu”. Para kontraria argumentu sira hanesan né, Governu Timor mos halo hotu nia estudu ketak ida ho empresa Deep Gulf husi Florida Estados Unidos atu bele mede lolos profundidade tasi-kidun nian no hatudu katak pipeline mos bele liga mai Timor. Hanesan hot-hotu hatene rezultadu inisial fo sinal diak (Sunrise International Unitization Agreement exijente liu iha vantajen komersial).

Timor nia pasu ida ne halo Austrália mos tur la metin, tan né, nia tenki buka aranja hotu argumentu seluk i parece que fragilidade de siguransa no estabilidade iha Timor bele sai hanesan argumentu foun nebe sira bele explora hodi fó vantajen ba Darwin. Portantu sira nia lógika maka né: se Darwin siguru no estável liu, diak liu hili Darwin do que hili Timor. Além de ida né país (negara) sira nebé hakarak hola gás mos prefere liu fontes né mais husi rai ida nebe iha liu siguransa para bele garante fornecimento ida nebé estável ba sira nia konsumu internu. Husi parte seluk, klaro que empresa sira nebe hakarak fan gás né mos tenki konsidera faktor ida né hodi labele lakon merkadu. Tuir exemplo sira nebe ita haré iha rai seluk hanesan iha Iraq agora dadaun ou iha Angola durante Guerra Sivil (perang Sipil), tamba iha rai sira ne laiha siguransa entaun Empresa sira que hakarak ba investe iha nebá tenki kontrata hotu Empresa Siguransa Privada nian nebé hot-hotu hatene la baratu para nuné bele assigura sira nia projektu i ida ne laiha dúvida que aumenta tan kustu adisional projektu nian.

Tamba razaun sira ható iha leten ne, tuir hakerek-nain nia haré, se Timor hakarak duni Pipeline ne atu mai nia teritorio, hotu-hotu tenki kontribui no halo ninia parte. Governu Timor responsabiliza ba halo estudus no konduz processu de negosiasaun i, iha parte seluk, Partidus Politikus sira, Sociedade Sivil no Povo Tomak mos tenki kontribui hotu, laos deit ho sira nia apoio moral maibe ajuda hotu hametin Timor nia siguransa ho estabilidade para nuné bele haluan Timor nia marjen de manobra no reforça Timor nia pozisaun negocial. Pois, hakerek-nain fiar katak hot-hotu konkorda, Timor ida nebe forte, siguru no estável laos deit responsabilidade governu no forças de siguransa sira nian maibe Timor-oan hot-hotu nian.

Dala ruma bele mosu hanoin katak negosiasaun sei dok hela no sei 2009 (falta deit fulan hira ona atu tama 2009) maka Woodside foin apresenta Field Development Plan, tamba ne la preciza preokupa ho siguransa no estabilidade mas hakerek-nain sujere diak liu hanoin kontrario. Krise 2006 hanorin hela ita katak, violensia no instabilidade nebe ita assiste iha tinan rua liu ba, nia efeitu ita sei sente hela to oras ne. Se lae loron ida ita sei bele haré “Pipeline Greater Sunrise” ne tuir tan “Pipeline Bayu Undan” nia ain-fatin nebe iha 2003 ba hotu para iha Darwin nebá (pipeline husi Bayu-Undan começa halo iha junho 2003 no akaba iha Fevereiro 2006 husi Bayu-Undan ba Darwin). Se nuné, dala ida tan Timor hela deit ho upstream revenue i lakon hotu downstream revenue, no iha parte seluk, Austrália hetan rua né hotu (nia parte husi upstream no downstream tomak).

Tuir hakerek-nain nia perspektiva ba futuro kona ba negosiasaun nebé sei halao iha tempu oin mai, durante processu né tomak tó foti decisaun final ida kona ba assuntu ida né, sei bele mosu provokasaun barak nebe tenta atu destabiliza ita nia rain hodi bele justifika sira nia pretensaun. Sei bele mos mosu chantagen oi-oin. Ou bele mos ema uja ita sem ita hatene hodi kria instabilidade (Ita apoia ema sem ita hatene). Komportamentu sira hanesan né, komún los kuandu negosiasaun ida lao hela, liu-liu kuandu negosiasaun né halo entre rai-kik no frágil hanesan ita nian no rai-bot, poderozo no riku sira. Maibe hakerek-nain fiar katak, Timor-oan iha experiensia barak ona no aprende barak ona hodi bele kompreende ameasa sira né. Pois Austrália nia komportamentu sira hanesan né laos ona buat foun mai ita.

Hodi termina, hakerek-nain consciente katak ita laos moris iha mundu ida ideal mas iha mundo ida ho kontradisoens bar-barak. Mesmo nuné, hakarak sujere deit ba parte hot-hotu katak, independentemente husi deferenças sira nebe iha, hakarak pipeline ne atu mai ita nia rain, bazeia ba explikasaun sira ható tia ona iha leten, ita tenki evita komportamentu ou aktus sira nebé que bele provoka violensia no kria insiguransa no instabilidade para nuné bele fó força ba ita nia maluk sira nebé sei ba fera ulun atu konduz negosiasaun atu bele dada pipeline ne mai ita nia rain que sei ajuda Timor resolve dadaun problema balun nebé iha, liu-liu husi pontu de vista sócio-ekonomiku.

União faz a força e venceremos (Hamutuk ita força liu tan no ita sei manán)

Artigos relacionados:

Artigo ida tuir mai ne revela didiak Timor nia fragilidade, liu-liu iha area de siguransa:
By: Matt Crook
The opposition Revolutionary Front for an Independent East Timor (FRETILIN) is engaged in a war of words with East Timor's Prime Minister Xanana Gusmao. For weeks, FRETILIN members have promised - without announcing a date - to hold a "peace march" in Dili, which many fear could instigate new clashes. Fueling the fire, Gusmao threatened on Monday to arrest any anti-government protesters who joined such a march (Read more....Ler Mais.......)